U svom romanu ''Sjeme smrti'' Dževad Karahasan se pozabavio sudbinom znamenitog pjesnika Omara Hajjama, orijentalnog polihistora iz 12. stoljeća, koji se bavio mnogim područjima ljudskog znanja, od matematike do astronomije. Riječ je o prvom dijelu trilogije o srednjovjekovnom perzijskom pjesniku.

Kroz primjer Hajjama, Karahasan se, zapravo, bavi različitim oblicima fundamentalizma.

''Ustvari, tačnije bi bilo reći da je Omar Hajjam tip čovjeka koji nam danas tragično nedostaje. A tvrdim, također, da je njegova epoha zapanjujuće slična našoj. Čujte, da vas samo podsjetim na neke činjenice. U njegovo vrijeme javljaju se fundamentalizmi raznih vrsta. Karmati upravo u to vrijeme osnivaju prvu komunističku državu. Karmatima bi se mogli nazvati fundamentalisti socijalne pravde, upravo komunisti. U to vrijeme počinju žestoke rasprave, polemike upravo u islamskom svijetu posvećene pitanju jesu li sufije, mistici, uopće, islamu prihvatljivi. I da nije bilo el-Gazalija Bog zna šta bi bilo sa bezbrojnim mističkim redovima koji su se u to vrijeme pojavili u svijetu'', priča proslavljeni književnik.

Onog momenta, dodaje on, kada se ulema (ar. učenjaci) počnu pitati je li nešto prihvatljivo vjeri, imate posla s pojavom fundamentalizma.

''U to vrijeme počinju križarski ratovi. U Francuskoj svetac Katoličke crkve Bernhard de Clairvaux izjavljuje: 'Kršćanin traži slavu za sebe u smrti nevjernika'. Ja veću uvredu kršćanstvu nisam čuo ni od jednog nekršćanina. Šta je fundamentalizam? Fundamentalizam je uvjerenje da se nizom rituala i raznih formi može nadoknaditi odsustvo istinske vjere, istinskog sadržaja. Danas, opet, imamo epohu fundamentalizama. Imamo razne religijske fundamentalizme. Ali, imamo, bogme, mnogo opasniji ekonomski i financijski fundamentalizam koji nam prodaje ova neoliberalna ekonomija. Imamo pseudo-demokratski fundamentalizam koji se sa zasada najvažniji, najunosniji produktu zapadnih društava. Organizirajte kvaziizbore, imat ćete demokratiju. Zaboravlja se da je građanska demokracija bila gusti splet zakona, mjera, propisa i da su tzv. izbori najmanje važni u svemu tome'', istakao je, podsjećajući i na nacionalne ili nacionalističke fundamentalizme.

Ti fundamentalizmi kao ambijent u kojem živimo danas, govori Karahasan, šokantno su slični onima u kojima je živio Omar Hajjam.

Stotine stranica napisanih u zgusnutom arabesknom stilu na kojima se smjenjuju licnosti i protagonisti srednjovjekovnog islama, koje uvlace citaoca u gustu spletku slicnu zamrsenim dekoracijama nekog starinskog tepiha, ostavljajuci ga gdjekad izgubljenog u labirintu bez izlaza. (La Notte)